Sve informacije su ili analogne ili digitalne – ljudi vide, čuju, mogu opipati i iskusiti analognu informaciju, ali savremeni kompjuteri rade iskljucivo sa digitalnim informacijama. Ljude često zbunjuje u čemu je razlika, ali stvar je jednostavna. Analogna informacija ima neogranicen broj vrijednosti. Uzmimo za primjer sijalicu sa regulatorom za regulaciju jacine svjetla. Kad gledate u sijalicu i okrecete regulator jacine vidjet cete beskonačne stepene između ugašene do pune jacine svjetla. Ovo što vidite je analogna informacija – savršen glatki prelaz od tamnog do svijetlog.

Digitalna informacija, s druge strane, ima ogranicen broj stepena.Sijalicu kao digitalnu informaciju možete opisati jedino ako definisete zadani broj mogućih stanja žarulje. Možete je opisati npr. sa dva stanja (žarulja svijetli ili ne svijetli), sa tri stanja (svijetlo, prigušeno ili tamno), ili sa milijun stanja (sasvim sjajno, samo nijansu tamnije od sasvim sjajno itd.). Bez obzira na broj stupnjeva, ipak će prijelaz sa tamnog do svijetlog biti postepen, umjesto gladak.

Ako gledate u fotografiju sacuvanu u kompjuteru, ona može izgledati sasvim uvjerljivo, ali ako je povećate dovoljno vidjet ćcete da se ona sastoji od odrecenog broja malih raznobojnih kockica, koje nazivamo pikseli. Što više piksela ima u jednoj slici, bolje će izgledati. Na tradicionalnoj fotografiji, pak, koja je analogna, možete je povećavati mikroskopom i nikada nećete naći male kvadratiće. Slično tome, kad govorite, vi proizvodite analogni zvuk, sa beskonačnim varijacijama u glasnoći i tonu. Ali onog trenutka kada snimite svoj glas na kompjuteru on postaje digitalna informacija; kada pustite snimku ona i dalje zvuči kao vaš glas, ali vaš glas je pojednostavljen, sad ima samo određeni broj glasnoća i tonskih mogućnosti.

Sve ovo opisuje digitalne informacije u prilično negativnom svjetlu: samo kao približni prikaz realnog svijeta. Ali sve digitalne informacije mogu biti reducirane na brojeve, što im daje dvije velike prednosti. Prvo, omogućava nam iskorištavanje snage kompjutera (analogni kompjuteri su postojali u prošlosti, ali su bila osuđeni na propast). Drugo, jednom kad smo nešto sveli na broj, može se kopirati i ponovno kopirati bez ikakvog gubitka ili mijenjanja, stoga se informacija nikad neće kvariti. Digitalni zapis svoga glasa možete kopirati sa kompjutora na kompjutor i kopija će biti identična. Analogna informacija, zbog svoje finoće, svaki put se pri kopiranju malo mijenja. Ako snimite svoj glas na analogni medij poput kazete, svaki put kad kopirate sa kazete na kazetu kvalitet će se pogoršati.

Advertisements

One thought on “Digital VS Analog

Leave a Reply

Fill in your details below or click an icon to log in:

WordPress.com Logo

You are commenting using your WordPress.com account. Log Out /  Change )

Google+ photo

You are commenting using your Google+ account. Log Out /  Change )

Twitter picture

You are commenting using your Twitter account. Log Out /  Change )

Facebook photo

You are commenting using your Facebook account. Log Out /  Change )

Connecting to %s